Eichhorst i Palmer: Ovo ne možemo raditi neograničeno, cilj nije dogovor po svaku cijenu

Evropska izaslanica Angelina Eichhorst i američki izaslanik Matthew Palmer su se u jučerašnjem intervjuu za Al Jazeeru Balkans (AJB) osvrnuli na dosadašnje pregovore o političkim promjenama u Bosni i Hercegovini te istakli kakva očekivanja imaju.

Eichhorst je, govoreći o izmjenama Izbornog zakona, naglasila da se Opći izbori moraju održati u oktobru sljedeće godine. Međutim, kako je izjavila, voljela bi da može konstatovati da je dogovor blizu, ali se to još nije desilo.

Jasno je istakla do kada stranački čelnici moraju imati prijedlog izmjena ovog zakona koji će predočiti javnosti i parlamentu.

“Ovo ne može biti neograničen proces, ovo traje već nekoliko godina. Moramo steći osjećaj da postoji politička volja da se stekne dogovor u određenom roku. Do aprila se mora glasati o određenom paketu. To znači da se to mora iznijeti pred javnost i parlament najkasnije do januara. Bit će nam drago da se vratimo još jednom do kraja ove godine, ali ne možemo ovo raditi neograničeno”, poručila je Eichhorst.

Odgovarajući na pitanje da li evropski i američki izaslanici insistiraju na provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, potcrtala je da prijenos nadležnosti s državne na entitetsku vlast, što je najavio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, “ne vodi nikuda”.

“Naša poruka vođama je jasna: morate poštivati zakone ove zemlje kao buduće članice Evropske unije, ako se počnete fokusirati na prijenos nadležnosti, taj put ne vodi nikuda, pobrinite se za mlade koji odlaze iz zemlje. Sve presude se moraju implementirati. Bosna i Hercegovina će imati važan sastanak u januaru, vjerujem 24. januara, u Vijeću Evrope, kada će morati objasniti zašto nije implementirala presude”, kazala je.

Komentarisala je navode da su strani izaslanici bliski prijedlozima pojedinih domaćih političara.

“Zavisi od dana, ali obično nam govore da više podržavamo ove ili one. Razumijem potpuno da se postavljaju takva pitanja. Mi kao EU imamo jasne principe od kojih ne odustajemo i to smo rekli svim čelnicima. To znači da ne stajemo na određene strane, već da radimo na osnovu principa koji su na dobro svih građana”, uvjerava Eichhorst.

Ponovila je da je neprihvaljiv prijenos nadležnosti.

“Ne, to sam ranije jasno rekla. Nema vraćanja nadležnosti. Ne možete raspakivati ono što je građeno godinama. To smo rekli Dodiku i drugim zvaničnicima – da je to put koji ne vodi nikuda. Teritorijalni integritet je ključan”, zaključila je.

Palmer: Cilj nije postizanje dogovora po svaku cijenu

Palmer je govorio o tome da li su on i Eichhorst došli s crvenim linijama.

“Mi bismo voljeli vidjeti proces koji je u skladu s obavezama Bosne i Hercegovine prema EU, koji će zemlju posveti dalje ka EU, koji promoviše mirnu i stabilnu državu. U tom kontekstu postoje različtii načini pristupanja problemu”, ukazao je.

Prema njegovim riječima, svjesni su ozbiljnosti i značaja političke krize.

“Ovo je prilika da se pozabavimo izbornom reformom te za ograničene i ciljane izmjene promjene Ustava. Ove refome bi ojačale Bosnu i Hercegovinu. Ako bi se ojačale institucije, onda bi se smirile i tenzije”, dodaje.

Potcrtao je da cilj nije postizanje dogovora po svaku cijenu. Ponovio je da će se insistirati na promjenama kojima će se izbori učiniti poštenijim, pravednijim i transparentnijim.

Palmer je odgovorio na pitanje da li je kriza u Bosni i Hercegovini odraz geoopolitičkih odnosa.

“Postoje određeni elementi krize s kojima se Bosna i Hercegovina suoačava, a koji su lokalni. Tačno je da Bosna i Hercegovina postoji u širem kontekstu. Sjedinjene Američke Države su jedan od mnogih aktera koji imaju interes u ovoj zemlji. Uložili smo mnogo u uspjeh Bosne i Hercegovine. Rusija je aktivna ne samo ovdje, već širom Zapadnog Balkana. Ne vjerujem da je njihova vizija ista kao naša. Ona radi na produbljivanju podjela, tenzija i nepovjerenja. Nadam se da domaći političari to razumiju te da razumiju koji je naš cilj”, rekao je.

Govoreći za Al Jazzeru Balkans o odluci bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da nametne zakonsku zabranu negiranja genocida, naveo je da je negiranje genocida užasna i neprihvatljiva stvar, posebno od onih koji žele biti čelnici u civilizovanom društvu.