U Kanadi je počela novo školaska godina. I ove školske godine kanadska djeca imaju moućnost da uče o genocodu u Srebrenici i BiH.
“Kako bi se zaštitile buduće generacije, od suštinske je važnosti da postoji obrazovna politika i nastavni planovi i programi o opasnostima ideologije genocida. Imajući to u vidu Institut za istraživanje genocida Kanada već više godina razvija aktivnost za izučavanje genocida u Srebrenici i BiH u kanadskim školama.
Tako su učenici kanadskih škola u zadnje dvije školske godine imali mogućnost izučavanja genocida u Srebrenici i BiH. Sticanje znanja o genocidu predstavlja efikasan način preispitivanja osnovnih moralnih pitanja i strukturirano istraživanje ljudskog ponašanja. Razmišljanje o ovim događajima pomaže u razvoju svijesti o vrijednostima pluralizma i podstiče prihvatanje različitosti u pluralističkom društvu. T
o je jako važno, ne da bismo relativizovali događaj, ono što se desilo to se ne može promjeniti, nego da bismo prevenirali buduće eventualne genocide, da bismo razumjeli kako je uopšte u ljudskom društvu moguće da se desi Srebrenica i da bismo s tim znanjem umjeli da sprječimo buduće takve događaje. Genocid u Srebrenici je neosporna društvena i pravna činjenica.
Najeksplicitnije to potvrđuju pravomoćne presude međunarodnih sudova i Suda BiH. Žrtvama genocida u Srebrenici i BiH se veoma aktivno i perfidno nameće zamka kulture pomirenja u vidu „kulture zaborava“. Neophodan je obrnut društveni proces.
Njegovanje „kulture sjećanja“ kao kulture istine. Samo kultura sjećanja, kao kultura objektivne historijske istine, naučena u školskim klupama jeste zapreka produciranju stereotipa o žrtvama genocida. Ako genocid u Srebrenici i BiH može bez problema biti zastupljen u obrazovnim politikama i nastavnim planovima i programima kanadskih škola zašto i zbog čega nema tema o genocidu u obrazovnim politikama i nastavnim planovima i programima u BiH?
Da li je na djelu „skriveni nastavni plan“ pomoću kojeg se žrtvama genocida kriptoizira istina s ciljem zaborava, specifičnog oblika memoricida, kao jednog od preduslova novog genocida? Ko i zašto „zabranjuje“ da se u udžbenicima nađu podaci o pravosnažnim presudama internacionalnih sudova u Hagu,
Sud za ljudska prava u Strazburu i Suda BiH? Internacionalni ekspertni tim IGK će se baviti ovim značajnim pitanjima i mobilisati istraživače, preživjele, žrtve, potomke žrtava i svjedoka genocida zajedno sa svim prijateljima istine i pravde u cilju formiranja kritične mase javnosti za promjenu odnosa bosanskohercegovačkog političkog establišmenta prema obrazovnoj politici i nastavnim planovima i programima o genocidu i drugim zločinima.
Obrazovanje i vaspitanje u procesu učenja su bitne komponente socijalizacije, u kojoj se usvajaju određena znanja, vrijednosti, norme, običaji i kultura u funkciji sjećanja i trajnog pamćenja. To je trajna obaveza sadašnjih generacija prema svim žrtvama genocida u Srebrenici i BiH”, saopćeno je iz IGK.
