Jednokratna pomoć EU najugroženijim domaćinstvima, ne zna se kome će biti upućena
Europska unija je za zemlje Zapadnoga Balkana izdvojila milijardu eura za suočavanje s izazovima energetske krize. Od tog iznosa, za Bosnu i Hercegovinu je izdvojeno 70 milijuna eura. Pedeset milijuna je namijenjeno za potporu ugroženim domaćinstvima, a po deset milijuna za poboljšanje energetske učinkovitosti stambenih objekata te za mikro, mala i srednja poduzeća. Glavni je problem što naša zemlja još nema strategiju niti definiciju koja su to energetski siromašna domaćinstva.
Jednokratna pomoć Europske unije najugroženijem stanovništvu u našoj zemlji trebala bi biti jednokratna injekcija, ali ne i dugoročno rješenje opsežnog problema.
DŽEMILA AGIĆ, direktorica Centra za ekologiju i energiju
“Nemaju ni plan niti strategiju kako da to riješe i zato su se sada svi našli u haosu kad su došla sredstva koja trebaju da podijele energetski siromašnim domaćinstvima, a oni ne znaju ni tko je energetski siromašno domaćinstvo ni koje indikatore trebaju ispuniti da bi dobili ta sredstva”.
Prva kategorija u kategorizaciji sve četiri ove kategorije jeste kategorija onih koji primaju stalnu novčanu pomoć, odnosno oni koji su dugotrajno nezaposlene osobe. Druga kategorija su penzioneri koji žive u jednom domaćinstvu, a primaju penziju do iznosa zagarantovane penzije i tu spadaju i oni kojih je najviše, u suštini oni koji primaju najnižu penziju na području Federacije BiH. Treća kategorija su oni koji primaju naknadu za dječji dodatak ili dječji doplatak i četvrta kategorija su jednoroditeljske porodice.
Svjesni činjenice da socio-ekonomska karta svih domaćinstava u našoj zemlji još ne postoji, federalni ministar rada i socijalne skrbi najavljuje da će se tek kad se ta karta izradi znati odgovori komu i koliku pomoć uputiti. Spomenuto je ministarstvo nadležno za raspodjelu 64,5 milijuna maraka koja će biti raspoređena domaćinstvima razvrstana u četiri kategorije.
ADNAN DELIĆ, ministar rada i socijalne politike FBiH
“Vodeći se kriterijima pojedinih europskih zemalja prema kojima oni koji troše više od deset posto primanja na energiju, spadaju u energetski siromašna domaćinstva, ispostavlja se da u našoj zemlji takvih domaćinstava ima oko 70 posto”.
MARIN BAGO, Udruženje za unapređenje kvalitete življenja “Futura”
“Ako imamo idealnu situaciju u jednoj obitelji, gdje dvoje rade, gdje primaju prosječnu plaću, oni ne mogu izmiriti osnovne potrebe iz potrošačke košare. Dakle, pitanje je kome treba pomoći. Mislim da je taj broj i veći jer mnogo, mnogo obitelji ne mogu spojiti kraj s krajem na kraju mjeseca”.
Pomoć Europske unije u svakom je slučaju dobro došla, posebice ako ode u prave ruke što se neće znati dok se ne naprave detaljna izvješća o stvarnom stanju na terenu.
JOHAN SATLER, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH
“Mi smo ispružili ruku ne samo Vladi Federacije BiH nego vladama na svim razinama, svima onima koji su sa svoje strane spremni i voljni da rade teški i zahtjevni posao a koji bi u konačnici trebao da pomogne i unaprjeđenju povjerenja građana”.
Prema riječima resornog federalnog ministra, isplata ove jednokratne pomoći najranije bi trebala krenuti na jesen. Uz suradnju s Centrima za socijalni rad, lokalnim upravama i Zavodom za mirovinsko osiguranje, trebale bi se napraviti precizne liste prema kojima će pomoć biti raspodijeljena.
