Memorijalni centar Srebrenica – Potočari: 21. godišnjica otvaranja
Na današnji dan 2003. godine, tadašnji predsjednik SAD Bil Klinton (Bill Clinton) zvanično je otvorio Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida koji je, 11. jula 1995. godine, počinila Vojska RS, predvođena ratnim zločincem Ratkom Mladićem, kojeg je Haški tribunal osudio na doživotnu robiju.
Iste godine, u martu, izvršen je ukop prvih 600 identificiranih žrtava genocida. Sukcesivnim ukopima nekoliko stotina žrtava, svake godine, ovo mezarje je uspostavljeno kao mjesto očuvanja sjećanja na masakr u Srebrenici.
Odluka visokog predstavnika
Odlukom visokog predstavnika Volfganga Petriča (Wolfgang Petritsch) od 25. oktobra 2000. godine, trajno je određena zemljišna lokacija u Potočarima za mezarje i spomen-obilježje onima koji su stradali u julu 1995. godine u genocidu.
Prema ovoj odluci, visoki predstavnik, u skladu s važećim domaćim zakonodavstvom, namjeravao je osnovati fondaciju ili udruženje s ciljem trajnog upravljanja mezarjem i spomen-obilježjem te osiguravanja njihovog prvobitnog finansiranja.
Također, Petričevom odlukom od 10. maja 2001. osniva se Fondacija Srebrenica-Potočari, Spomen-obilježje i mezarje, ustanovljena kao neprofitna organizacija koja ima cilj da izgradi i održava kompleks u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici iz 1995. godine.
Ovom odlukom definirana je uloga Izvršnog odbora i Savjetodavne radne grupe Fondacije. Ured visokog predstavnika koordinirao je rad Izvršnog odbora i Savjetodavne radne grupe
Prekoputa mezarja nalazi se Fabrika akumulatora – zgrada iz predratnog doba koju je koristio holandski bataljon kao svoje sjedište 1994-1995. godine.
Uredbom visokog predstavnika Pedija Ešdauna (Paddy Ashdown) od 25. marta 2003. godine utvrđeno je da ova lokacija treba pripasti “Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, spomen obilježje i mezarje”.
