Njemački list “TAZ”: Srpski i hrvatski nacionalisti zajedno protiv Inzkovog zakona
Erich Rathfelder, dopnik za Balkan njemačkog lista “TAZ”, osvrnuo se na posljednja dešavanja u Bosni i Hercegovini. Posebnu pažnju Rathfelder je posvetio Zakonu o zabrani negiranja genocida u našoj državi, a za njemački list je napisao tekst pod naslovom “Kada se nacionalisti okupe”.
– Predstavnici bosanskih Srba vratili su se u Parlament Bosne i Hercegovine, koji su bučno napustili u avgustu. Milorad Dodik je zaprijetio da će otcijepiti RS. Privremeni povratak u Parlament, međutim, nije ponuda mira. Dodik tamo želi da ukine Zakon koji zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca – navodi Rathfelder u početku svog teksta.
On je podsjetio da je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko donio Zakon o zabrani negiranja genocida, te da on ima široke ovlasti jer su zločinci iz tog rata osuđeni od strane Haškog tribunala.
– U ponedjeljak, zastupnici iz RS su našli većinu za to jer su zajedno s njima glasali i članovi hrvatskih nacionalista. Licemjerje nacionalista pokazalo se 9. novembra, kada je od svih ljudi, nacionalista Dragan Čović otputovao na simpozij u Aušvic koji je organizovala Evropska jevrejska zajednica u Krakovu. Također, i Dodik je posjetio Aušvic – piše Rathfelder, prenosi Avaz.
TAZ-ov novinar u komentaru o aktivnostima HDZ-a i SNSD-a ističe kako hrvatski i srpski ekstremisti godinama pokušavaju uspostaviti kontakte s jevrejskim organizacijama koje predstavljaju “protivnike islama”.
– Čudno je da je Dragan Čović mogao položiti vijenac u Aušvicu iako se nikada nije suštinski distancirao od fašističko-ustaškog režima iz Drugog svjetskog rata. Uostalom, hrvatski ustaški režim povezan s Hitlerom pobio je stotine hiljada Srba, Jevreja i Roma i deportovao ih u logore kao što je Aušvic – istakao je Rathfelder.
On je naglasio kako hrvatska desnica i dan danas teško priznaje zločine počinjene od strane ustaških zločinaca, te da, umjesto toga, nastavljaju poštovati hrvatske zločince iz Drugog svjetskog rata. Ratfelder navodi kako bez saglasnosti Dragana Čovića, ne bi bilo moguće da se ulice u zapadnom dijelu Mostara nazivaju prema Juri Francetiću ili Mili Budaku, koji su zagovarali progon Jevreja, Roma i Srba, piše u tekstu njemačkog lista.