Počeli radovi na prostoru Kon-Tikija, nekadašnjeg logora “Kod Sonje” u Vogošći

Početak izvođenja radova na prostoru Kon-Tikija, nekadašnjeg zloglasnog logora “Kod Sonje” u Vogošći, ozvaničen je danas.

Nekadašnji restoran Kon-Tiki i podzemni bunker pored njega korišteni su tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. kao objekti za zatočenje civila hrvatske i bošnjačke nacionalnosti.

Projekat uređenja i adaptacije ovog prostora je odlukom Skupštine Kantona Sarajevo iz 2006. godine, naveden kao jedan od podprojekata mapiranja opsade Sarajeva 1992-1995. Ministarstvo za boračka pitanja i Vlada Kantona Sarajevo su krajem 2022. godine otkupili zemljište i prateće objekte. U februaru prošle godine, izvršena je primopredaja i prostor i objekti dati su na upravljanje Fondu Memorijala Kantona Sarajevo, sadašnjem Memorijalnom centru Sarajevo (MCS).

Za manje od godinu dana, MCS je uspio pribaviti svu dokumentaciju i dozvole potrebne za početak izvođenja radova na objektu Kon-Tikija. Ovaj početak radova predstavlja važan korak u obnovi ovog historijskog mjesta.

Direktor Memorijalnog centra Sarajevo Ahmed Kulanić rekao je da projekat rekonstrukcije i sanacije bivšeg logora Kon-Tiki i pretvaranja u Muzej stradanja građana Bosne i Hercegovine, odnosno Muzej logora, podrazumijeva čitav kompleks koji bi trebao da bude uspostavljen na ovom prostoru.

– Pored samog Muzeja, projekat podrazumijeva i dogradnju istraživačko-dokumentacionog centra, izradu ograde, rekonstrukciju samog prostora bunkera koji bi bio sastavni dio muzejske postavke. U ovom kompleksu će da bude smještena i arhivska zgrada Memorijalnog centra Sarajevo – izjavio je Kulanić.

Kako je kazao, ovo bi trebalo da postane mjesto koje će pružiti sve potrebne i relevantne informacije kada su u pitanju logori u Bosni i Hercegovini, koje će pružiti informacije o torturama i mučenjima kroz koje su prolazili naši sugrađani tokom agresije.

Prema njegovim riječima, projekat bi trebao da bude završen za sedam mjeseci.

Muzeja stradanja građana Bosne i Hercegovine će trajno svjedočiti o patnjama prisilno zarobljenih građana i građanki Vogošće, Sarajeva, Sokoca, Ilijaša i Visokog, kao i o torturama koje su preživjeli u “Sonji” i logoru “Bunker” koji se nalazio pored.

Pored muzeja, na istom lokalitetu, planirana je izgradnja istraživačko-dokumentacionog centra MCS-a, koji će biti dostupan istraživačima. Također, predviđena je gradnja zgrade arhiva u istom kompleksu gdje će biti smješteni svi dokumenti i materijali.

Cilj ovog muzeja je što autentičnije prenositi stradanja i patnje koje su logoraši pretrpjeli u Bosni i Hercegovini.

Ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Omer Osmanović rekao je da su prije godinu dana otkupili ovaj objekat.

– Na kulturi sjećanja i pamćenja ćemo neprekidno raditi. Žeđ za pravdom je neodvojiva od žeđi za istinom. Moramo kroz sistemski način da pričamo o istini i svemu što se događalo na ovim prostorima – istakao je Osmanović.

Načelnik općine Vogošća Migdad Hasanović rekao je da se radi o stratištu na kojem su primjenjivane najstravičnije metode nad građanima ovog područja.

– Drago mi je da će se pristupiti sistemski kada je u pitanju Muzej stradanja, odnosno prikupljanju sve arhivske građe ne samo kada je riječ o prostoru Vogošće, nego cijele Bosne i Hercegovine – pojasnio je Hasanović.

Ahmed Hido, bivši logoraš i predsjednik Udruženja logoraša općine Vogošća, rekao je da se opet javljaju emocije na sve ono što su proživjeli na ovom mjestu.

– Po mjesec-dva niko se nije brijao ni kupao. Bunker je bunker, kiša je padala po nama. Vidjeli smo svašta. Hranu su davali štenadima, a ne nama. Danas dobiješ krišku hljeba, a prekosutra drugu. Neopisivo je bilo – ispričao je Hido.

Ovom 77-godišnjaku je bila jedina želja da ostane u Vogošći i da se zna šta se desilo tu tokom ‘90-ih godina.

faktor.ba