Poslodavci iz Federacije traže da se hitno smanji cijena cestarine na autocesti A1

Udruženje poslodavaca FBiH uputilo je otvoreno pismo Vladi Federacije BiH, Ministarstvu prometa i komunikacija FBiH i Upravi JP Autoceste FBiH u kojem traže hitan sastanak sa ministrom Denisom Lasićem i Elmedinom Voloderom, v.d. direktora Autocesta.

Na ovom sastanku poslodavci žele obrazložiti problematiku previsoke cijene cestarina na autoputu A1 i uručiti zahtjev za hitno smanjenje cijene naknade za korištenje autoceste A1 za 20 do 25 posto.

“Svjedoci smo da se posljednjih dana u javnosti problematiziraju dijelovi izvještaja Ureda za reviziju institucija u FBiH, naročito oni koji su pokazali da je za 91 kilometar izgrađene autoceste u JP Autoceste FBiH zaposleno 120 blagajnika i 40 vođa smjene. Posebno su istaknute neprimjereno visoke plate Uprave i zaposlenih u JP Autoceste FBiH. Nas u UPFBiH ovi nalazi revizora u JP Autoceste FBiH ne iznenađuju, jer već godinama upozoravamo na činjenicu da građani i privreda u FBiH plaćaju najvišu cijenu cestarine u Evropi. Prije godinu smo uradili analizu Uredbe o naplati naknade za korištenje autoceste A1 te smo utvrdili da nije ispravno primijenjena važeća formula za izračun cijene cestarine po kategorijama vozila i da se odstupilo od člana 6. Pravilnika o sistemu naplate cestarine na autocestama, brzim cestama i objektima sa naplatom u FBiH. Naime, analizom formule za izračun cijene cestarine po kategorijama vozila utvrdili smo da se trenutno npr. na dionici autoceste A1 Sarajevo – Zenica, BNM Lašva naplaćuje četiri KM za prvu kategoriju vozila, 8,5 KM za drugu kategoriju vozila, 12,5 za treću i 17 KM za četvrtu kategoriju vozila. Prema propisanoj formuli cijene bi trebale iznositi četiri KM za prvu, osam KM za drugu, 12 KM za treću i 16 KM za četvrtu kategoriju vozila””, stoji u pismu Udruženja poslodavaca.

UPFBiH je, također, uradilo uporednopravnu analizu zakonodavstva zemalja iz okruženja koja je pokazala da se u Federaciji BiH trenutno plaća znatno skuplja cestarina nego u zemljama okruženja i zemljama članicama EU.

“Utvrdili smo da u FBiH cestarina po pređenom kilometru za prvu kategoriju vozila u prosjeku iznosi 0,12 KM, za treću kategoriju 0,35, a za četvrtu 0,50 KM. Istovremeno, u Republici Srpskoj cestarina u prosjeku iznosi 0,09 KM. Kada su u pitanju zemlje regiona, u Srbiji cestarina u prosjeku iznosi 0,035 eura ili 0,06 KM, u Sjevernoj Makedoniji 0,020 eura ili 0,004 KM, a u Turskoj 0,039 eura ili 0,078 KM. Kada su u pitanju zemlje članice Evropske unije, uzet ćemo primjer Grčke gdje cestarina po pređenom kilometru iznosi 0,045 eura ili 0,09 KM i Italiju gdje cestarina po pređenom kilometru u prosjeku iznosi 0,50 eura ili 0,10 KM. Uporedili smo i dvije dionice autoceste u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini približno jednake dužine. Radi se o dionici Zagreb – Zdenčina čija je dužina 27 kilometara i pomenutu dionicu Sarajevo – Zenica (BNM Lašva) čija je dužina 26,7 kilometara. U Hrvatskoj vozila treće kategorije plaćaju cestarinu 17 kuna (oko 4,40 KM), a vozila četvrte kategorije 29 kuna (oko 7,50 KM). U FBiH na pomenutoj dionici autoceste vozila treće kategorije plaćaju naknadu u iznosu od 9,50 KM, a vozila četvrte kategorije 13 KM”, poručuju iz Udruženja.

Kao primjer su naveli i Njemačku koja ima 13.100 kilometara autocesta, gdje cestarinu plaćaju samo vozila iznad 7,5 tona težine, pri čemu je prosječna cijena naplate cestarine niža nego u FBiH.

“Osim što građani i prijevoznici u FBiH plaćaju najskuplju cestarinu za korištenje autoceste, podsjećamo da prema odredbama Zakona o akcizama Bosne i Hercegovine postoji obaveza plaćanja akcize na naftne derivate plus obaveza plaćanja putarine kao indirektnog poreza u iznosu od 0,15 KM po jednom litru proizvoda za puteve i 0,10 KM za izgradnju autocesti. Također, svaki vozač prilikom registracije vozila dužan je platiti putarinu, koja u zavisnosti od snage vozila iznosi od 25 do 250 KM. I pored svih navedenih plaćanja čija sredstva bi se trebala namjenski trošiti za autoceste i puteve, svjedoci smo da u cijeloj BiH trenutno imamo izgrađenih 208 kilometara autoceste, sa vrlo nekvalitetnim cestama”, istakli su.

Iz UPFBiH kažu kako mnogi ne koriste autocestu u FBiH upravo zbog tako visokih cijena cestarine, te da bi niže cijene cestarine dovele do većeg korištenja autoceste za prijevoz, a samim tim i većih prihoda.

“Raspolažemo informacijama da većina prijevozničkih kompanija koristi autocestu samo kada su im kamioni i druga transportna vozila natovareni robom, kada kamioni voze prazni koriste alternativne pravce, jer im je to jeftinije. Mnogi alternativne pravce (magistralne, regionalne i lokalne ceste) koriste i za prijevoz robe, kako bi izbjegli plaćanje visokih cijena cestarine, pri čemu dolazi do značajnih oštećenja ovih alternativnih pravaca, jer oni i nisu namijenjeni za prijevoz roba. U više navrata smo pokušali dogovoriti sastanak sa bivšim direktorom Autocesta FBiH, što je on odbijao upućujući nas na službenike u JP Autoceste FBiH, koji uz dužno poštovanje niti su ovlašteni, niti mogu poduzimati konkretne korake kako bi se ovaj problem riješio. Takvo ponašanje smatramo neprihvatljivim”, stoji još u pismu.