Povećao se broj samoubojstava u BiH, podaci su zastrašujući

Samoubojstvo, uz brojke i podatke o prevenciji, i dalje je tabu tema – o kojoj se jako malo ili nimalo govori u javnosti.

Podatke od Federalne uprave policije i Ministarstva unutarnjih poslova RS zatražio je portal Radiosarajevo.ba kako bi imali kompletne podatke o počinjenim samoubojstvima jer ne postoji državni zbirni podatak o istima, što također govori koliko se bh. vlast malo brine o ovom problemu.

Brojke nisu nimalo dobre – tako je, prema ovim podacima i bez informacija iz prosinca, ukupno 400 osoba u BiH počinilo samoubojstvo tijekom 11 mjeseci prošle godine.

FBiH

Tijekom 2020. godine, 156 muškaraca je u FBiH izvršilo samoubojstvo, dok se taj broj tijekom 2021. godine za 11 mjeseci povećao na 157. Tijekom 2020. godine je 37 žena u ovom entitetu izvršilo samoubojstvo, a 40 tijekom protekle godine, uz izuzetak prosinca. To znači da se, nažalost, povećao broj samoubojstava sa 193 tijekom 2020. godine na 197 za 2021. godinu na nešto više od dva posto.

RS

U bh. entitetu RS su, prema podacima iz nadležnog MUP-a, u 11 mjeseci prošle godine izvršena 203 samoubojstva – od toga 151 muškarac i 52 žene. U najvećem broju slučaja se radilo o osobama koje su starije od 60 godina. Inače, tijekom 2020. godine, izvršeno je 218 samoubojstava – od toga 70 muškaraca i 48 žena. U RS-u je najčešći način vršenja samoubojstvo – vješanje, a slično govore i podaci iz FBiH, gdje postoje detaljniji podaci. Tako su, osim vješanja, najčešći načini samoubojstva i vatreno oružje, zatim skok s visine, te aktiviranje ručne bombe, trovanje, utapanje i oštri predmet. Prevencija Podsjetimo, ranije smo razgovarali sa psihologinjom Danijelom Ostojić upravo o ovoj temi, s fokusom na prevenciju – o kojoj se također ne govori. “Izgradnjom jednog sistema vrijednosti koji će ići od vrtića do pune zrelosti ličnosti, jer samo tako možemo, izgraditi stabilne osobnosti koje će moći prepoznati vlastitu vrijednost, osjete simptome sa kojima nisu dobro, reagiraju na vrijeme, potraže pomoć, i u krajnjoj liniji prijave nasilje. To je sistemska stvar, a to znači uključivanje svih državnih mehanizama koji će kroz institucije školstva i obrazovanja unijeti radikalne promjene, koje su Bosni i Hercegovini izuzetno neophodne”, napomenula je Ostojić.

Upravo kada je riječ o prevenciji, ukazuje se i na bitnost mentalnog zdravlja pa i sugovornica Radiosarajevo.ba medija zaključuje kako ovakvi pregledi, nažalost, ne spadaju u preventivni dio zdravstva u BiH. Na pitanje kada je vrijeme za zatražiti pomoć, ona je pojasnila: “Uvijek je pravo vrijeme da potražimo pomoć.

Ali to ne treba razumjeti na način ‘da tražimo pomoć’. Moramo raditi na izgradnji drugačije svijesti o mentalnom zdravlju. Tražite li vi pomoć stomatologa samo kada vas zub boli, ili idete na redovite preglede i popravljate zub kada je on u fazi za popravak? Mentalno zdravlje, nažalost, ne spada u kategoriju preventivnih pregleda u Bosni i Hercegovini (govorim o svijesti naroda, op.a.), pa većina ljudi dolazi u kasnim fazama, kada uglavnom imamo udružena psihološka stanja, pa je i nama neophodno mnogo više vremena da se tu nešto popravi. Dakle, da zaključim – bavite se svojim mentalnim zdravljem, preventivno”, prenosi Radiosarajevo.ba.