“Svezak sjećanja”: Starobosanski grad Dubrovnik obgrljen brokatnom sjenom pogleda kneza Batića…
“Svezak sjećanja” Radija Federacije BiH oslikala Aida Hadžiabdić
“Va ime Otca i Sina i Svetago Duha, amin. Se leži knez Batić na svojoj zemlji na plemenitoj, milostiju Božijom i slavnoga gospodina kralja Tvrtka knez bosanski. Na Visokom se pobolih, na Duboku me dan dojde. Si bilig postavi gospoja Vukava s mojimi dobrim, i živu mi vjerno služaše i mrtvu mi posluži…”
(natpis na stećku kneza Batića)
Danas nas očekuje Manifestacija koja je posvećena Međunarodnom danu spomenika i Starobosanskom gradu Dubrovniku uz nekropolu stećaka Kopošići.
“Organizirat ćemo izložbe uz obilazak tvrđave. Ovoga puta svojim izvedbama počastit će nas umjetnici Adis Fejzić i Zlatan Filipović koji će imati svoj Virtual-Reality Center. Naime, posjetitelji će moći promatrati Starobosanski grad Dubrovnik kroz digitalne naočale, kao i njegove muzejske zbirke i zbirke artefakata. Posebno će biti predstavljena Udruga „Društvo prijatelja dubrovačke starine“ koji su dobitnici prestižne evropske nagrade „Europa Nostra“. Na Kopošićima ćemo predstaviti temu „Viteštvo u Srednjovjekovnoj Bosni“ o kojoj će govoriti stručnjaci sa Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, dok će vještine i opremu prezentirati vitezovi iz nekoliko bosanskohercegovačkih gradova. Članovi naše Fondacije Željko Ivanković, Zoran Bibanović, Majo Dizdar i Nihada Ibrišimović predstavit će svoje knjige. U drugom dijelu manifestacije, nastupit će violinistica Narodnog pozorišta Sarajevo, a svoje rukotvorine izlagat će i članice Udruženja „Zlatne ruke“ iz Ilijaša…” – kazao je Perica Mijatović navodeći kako žele probuditi svijest o značaju očuvanja kulturno – historijskog nasljeđa.
“Zahvaljujući vezi srednjovjekovne Bosne i Dubrovačke Republike u Dubrovačkom arhivu nađen je Ugovor o transportu soli od 11.06.1404. godine u kojem se spominje grad Dubrovnik kao važno trgovačko i administrativno središte. Pretpostavlja se da je Dubrovnik pao pod Osmanlije 1463., iste godine kada i gradovi Bobovac i Visoki. Kasnije se spominje kao pazar, varoš, utvrda, a u njemu je bila smještena posada s dizdarom. Napušten je početkom 18. stoljeća i od tada je počelo njegovo propadanje, a mi evo na ovaj način pokušavamo da vratimo zidove i dušu našem Dubrovniku“, zaključio je filozof, sociolog, istraživač, predsjednik UO Fondacije Starobosanski grad Dubrovnik nadomak Ilijaša Perica Mijatović uz zabilježeno slovo o njegovom značaju u srednjovjekovnom Bosanskom kraljevstvu…
