U BiH i dalje prisutna rodno uvjetovana segregacija na tržištu rada

U Bosni i Hercegovini i dalje je prisutna rodno uvjetovana segregacija na tržištu rada, kao i stereotipi o “ženskim” i “muškim” poslovima. Udio žena među nezaposlenim stanovništvom je veći, zaposlene žene manje su plaćene u odnosu na muške kolege, a podzastupljene su i na rukovodećim pozicijama, navodi se u novom Vodiču za ekonomsko osnaživanje žena Fondacije CURE.

Koristeći se nalazima brojnih istraživanja, vodič donosi pregled položaja žena na tržištu rada u BiH, te daje konkretne savjete ženama kako da dođu do zaposlenja i povećaju svoju konkurentnost na tržištu rada. Tako se među informacijama u vodiču mogu pronaći i one koje se tiču prava osoba koje su registrovane na zavodima za zapošljavanje, ali i informacije o mogućim opcijama za cjeloživotno učenje, usavršavanje i prekvalifikaciju.

Denija Hidić, koordinatorica iz Fondacije CURE, objašnjava da su se aktivistkinje i članice ove fondacije prilikom stvaranja ideje za vodič, vodile time što je njima trebalo, a nije im bilo dostupno kada su završile formalno obrazovanje i postale konkurentne na tržištu rada.

“Koji su naredni koraci, koja je uloga zavoda za zapošljavanje, u kojem trenutku se smatramo nezaposlenom osobom, koji su rokovi da se prijavimo na zavod za zapošljavanje. Ovaj vodič će odgovoriti na sva ta pitanja, tako da ga toplo preporučujemo mladim ženama koje su u procesu završetka formalnog obrazovanja, ali i svim drugim ženama bilo zaposlenim ili ne.”

Hidić ističe kako svakodnevo svjedoče pitanjima na društvenim mrežama “Kako nezaposlena osoba ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje?”, “Kako se ostvaruje pravo na novčanu naknadu?”, “Kako se ostvaruje pravo na penziono osiguranje?”, te su vodičem željele odgovoriti na takva pitanja i nedoumice s kojima se nezaposlene i zaposlene žene svakodnevno susreću.

Značaj cjeloživotnog učenja

Vodič za ekonomsko osnaživanje žena donosi osvrt i na značaj cjeloživotnog učenja, te daje odgovore na pitanja šta su znanje, vještine i kompetencije potrebne na tržištu rada. Autorica ovog dijela vodiča, Marijana Šećibović, osnivačica Visoke škole za turizam i menadžment Konjic i univerzitetska profesorica na Sveučilištu Hercegovina i VSTM Konjic, objašnjava za Diskriminacija.ba, koje su to vještine od posebnog značaja ženama na tržištu rada.

“Sve komunikacijske veštine su vrlo važne i za obespravljene i za svakog od nas. Mi govorimo o tome da znamo da govorimo, razgovaramo, a zapravo ne znamo jer se ne slušamo. Ne znamo da prezentujemo, da predstavljamo sebe. Drugo, važno je da budu informatički pismene, treće, da se sa njima radi na učenju stranih jezika, da se osposobe da mogu da apliciraju za određene projekte, za određene pozicije na projektima.”

Autorica Šećibović u vodiču objašnjava i šta je pasoš kompetencija, te piše o zavodima za zapošljavanje i centrima za cjeloživotno obrazovanje. Poseban dodatak vodiču je i spisak centara za cjeloživotno učenje u FBiH, za koje se navodi da ih mogu osnivati nevladine organizacije, javne ustanove, kao i lokalne samouprave.

Bilo nam je bitno kreirati spisak Centara za cjeloživotno učenje u Federaciji Bosni i Hercegovini koji su akreditovani i čije su diplome validne na tržištu rada, te ponuditi osobama koje žele da se prekvalifikuju da izaberu centre koji im mogu ponuditi edukaciju, prekvalifikaciju ali i validnu diploma i/ili certifikat”, kažu iz Fondacije CURE.

Marginalizirane žene posebno ugrožene na tržištu rada

Vodič spominje kako se situacija na tržištu rada dodatno usložnjava ukoliko se radi o ženama pripadnicama marginaliziranih skupina kao što su: Romkinje, povratnice, žene sa invaliditetom, pripadnice LGBTIQ populacije, samohrane majke, žene iz ruralnih područja, žene žrtve nasilja, civilne žrtve rata i žene starije životne dobi, koje su svakodnevno izložene diskriminaciji u svim oblastima života i nemaju jednake mogućnosti ostvarivanja socijalnih i drugih prava.

U razgovoru za Diskriminacija.ba, iz Fondacije CURE objašnjavaju kako se žene susreću susreću sa stereotipima i diskriminacijom, te pitanjima potencijalih poslodavaca kao što su: “Da li imate porodicu, djecu, planirate li uskoro da se ostvarite u ulozi majke”. I Vanja Burić, diplomirana pravnica, i druga autorica vodiča, objašnjava da žene koje se žele ostvariti u ulozi majke često imaju dileme.

“Mi u BiH imamo Zakon o zabrani diskriminacije koji zabranjuje diskriminaciju žena u procesu rada i zaposlenja. Te odredbe zakona su također reflektirane i u Zakonu o radu, međutim, činjenica je da se žene u BiH, u svakom trenutku, posebno kada žele da postanu majke, suočavaju s određenim dilemama – na koji način, ukoliko su zaposlene, će činjenica da su zaposlene utjecati na njihov posao, da li će dobiti otkaz ili ne po povratku sa porodiljskog.”

Autorica Burić se u vodiču bavila i nadležnostima institucija u oblasti rada, ali i pitanjem procedura u slučaju kršenja prava iz radnog odnosa i zaštita prava radnika i radnica u slučaju diskriminacije.

Važan segment publikacije su i preporuke vlastima u Bosni i Hercegovini šta poduzeti u cilju unaprjeđenja položaja žena na tržištu rada. Vodič za ekonomsko osnaživanje žena nastao je u sklopu projekta” Zagovaranje za ženska prava u Bosni i Hercegovini” koji podržava švedska Fondacija Kvinna Till Kvinna.

Diskriminacija.ba