Zašto kazne vozačima kasne pa nekada dođu tek nakon godinu dana?
Vozačima u Bosni i Hercegovini kazne za saobraćajne prekršaje često stižu s kašnjenjem, nekada i do godinu dana.
Ovo predstavlja poseban problem kod prekoračenja brzine na autoputevima, gdje se postavlja pitanje opravdanosti postavljanja radara.
Saobraćajni vještak Mirzet Sarajlić u razgovoru za Klix.ba ističe da je samo postavljanje radara na autoputevima neophodno preispitati.
Autoput je konstruktivno napravljen za veće brzine. Na njemu nema ugroženosti kretanja motornih vozila kao u naseljenim mjestima ili blizini škola. Ograničenja brzine treba poštovati, ali rizik saobraćajnih nezgoda je manji na autoputu,“ objašnjava Sarajlić. On dodaje da su radari opravdani samo na mjestima s malim radijusima krivina gdje postoji rizik izlijetanja vozila, ali takvih mjesta je malo u BiH.
Kazne poslije godinu dana: Legalne ali problematične
Prema zakonu o prekršajima, rok za pokretanje prekršajnog postupka je tri godine, što znači da kazne koje stižu nakon godinu dana nisu pravno sporne. Međutim, Sarajlić naglašava da bi dodatna signalizacija mogla unaprijediti informiranost vozača i smanjiti broj prekršaja. „U regiji imamo dodatnu signalizaciju koja upozorava na radare. Kod nas to nedostaje,“ kaže on.
Sudsko odlučivanje kao opcija
Kada kazne stižu sa zakašnjenjem, vozači često prave iste prekršaje više puta prije nego što su svjesni kazne. Sarajlić preporučuje da se u takvim situacijama ide na sudsko odlučivanje kako bi se izbjeglo plaćanje više kazni. „Sud može odrediti jedinstvenu kaznu za više prekršaja na istom mjestu,“ pojašnjava on.
Različiti standardi za različite uslove
Sarajlić zaključuje da prekoračenja brzine od 10 kilometara na sat ne bi trebala biti jednako tretirana na autoputu i u naseljenim mjestima. „Nije isto prekoračiti brzinu na autoputu i blizu škole gdje ugrožavate učenike,“ kaže on, ističući potrebu za prilagodljivijim zakonima koji uzimaju u obzir specifične uslove saobraćaja.