Zašto petak 13. smatramo nesretnim danom?
Izvor: Srna (S.M.)
Pojedini hoteli nemaju sobu broj 13, većina nebodera u Njujorku nema 13. sprat, nema reda sa sjedištima broj 13 u avionima, a petak 13. nije baš popularan ni kao datum vjenčanja.
Strah od petka 13. je uobičajen i stvaran, ali odakle dolazi?
Po svoj prilici, ovaj dan će proći kao i svaki drugi. U stvari, može biti čak i manje bogat događajima od prosječnog radnog dana. Njemačka osiguravajuća kuća “Gother versiherung” navodi da najmanje prijavljene štete ima petkom, osim nedjelje.
U hrišćanskom zapadnom svijetu, strah od broja 13 povezuje se sa posljednjom večerom Isusa Hrista i 12 apostola – 13 ljudi za stolom, a jedan od njih je izdan u petak.
Kasnije je broj 13 postao generalno smatran nesretnim izvan ovog konteksta, navodi agencija DPA.
U mnogim evropskim zemljama petak je bio “dan vješanja”, objašnjava američki psiholog Stjuart Vajz u intervjuu Američkom psihološkom udruženju.
“Bio je to dan kada su ljudi u velikom dijelu Evrope obješeni. I tako se to dešavalo s vremena na vrijeme, jednom ili dva puta godišnje, postoji takav petak 13. i ljudi to primjećuju”, rekao je Vajz.
Prema Vajzu, koji je napisao nekoliko knjiga o praznovjerju, oni koji se drže sujeverja, uključujući strah od petka 13, pokušavaju da steknu osjećaj kontrole i smanje neizvjesnost.
Drugim riječima, ako se nešto loše desi na petak 13. – očekivali ste. Ako se ljudima desi nešto loše u srijedu 11, to se smatra lošom srećom.
“Sujevjerje je vjerovanje ili praksa koja nije u skladu sa našim razumijevanjem nauke”, kaže Vajz, po profesiji psiholog.
On pravi razliku između dvije vrste sujevjerja: prva su naučena ili kulturološka vjerovanja, uključujući strah od crnih mačaka, prolazak ispod merdevina i broj 13.
Lična sujeverja se, sa druge strane, stiču pojedinačno i obično putem pokušaja i grešaka, kaže Vajs.
Ona su posebno rasprostranjena među sportistima, koji vole da nose amajliju na mečevima ili se drže svojih malih rutina, uvjereni da će se ishod utakmice promijeniti ako to ne urade.
Ove stvari nam daju osećaj sigurnosti u situacijama kada nemamo potpunu kontrolu, ali nam je rezultat od velikog značaja. Način na koji formiramo lična sujeverja često je prilično nasumičan, naveo je Vajz.