Zulfo Salihović: Marš mira za preživjele predstavlja liječenje trauma i obavezu da pričaju svoje priče
Marš mira koji se ove godine organizuje 17. put u okviru obilježavanja 26. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica, za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma, ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama.
Predsjednik Pododbora za “Marš mira 2021” Zulfo Salihović izjavio je da pripreme teku prema predviđenom planu i programu i da očekuju hiljade ljudi iz BiH i inostranstva.
– Zadovoljni smo prijavama na ovogodišnji marš jer smo svjedoci problema s kojim smo se suočavali prošle godine zbog pandemije COVID-19 i raznih mjera i restrikcija. Ove godine ćemo sigurno imati duplo veći broj u odnosu na prošlu godinu – pojasnio je Salihović.
Istakao je da je cilj da se vrati broj učesnika koji su bilježili prije pandemije.
– Činjenica je da i ove godine imamo blaže restriktivne mjere, da tako kažem, u toku održavanja Marša mira, ali zaključak Organizacionog odbora je bio da se omogući prijava svim zainteresovanim grupama i pojedincima uz napomenu, pogotovo vođama grupa, da budu spremni na redukciju i eventualno smanjenje broja učesnika ukoliko bi došlo do pogoršanja epidemiološke situacije – naglasio je Salihović.
Marš mira je memorijalna manifestacija koja se održava svake godine, u julu, u povodu obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” u Srebrenici iz jula 1995. godine.
Marš mira ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.
– Marš mira je jedna od najvećih memorijalnih manifestacija u okviru obilježavanja godišnjica genocida. Glavni cilj Marša mira jeste odavanje počasti žrtvama genocida, ali i njegovanje kulture sjećanja na genocid, pogotovo ako smo svjedoci da postoje organizovane grupe, ljudi pa čak i institucije RS-a, Srbije i nekih međunarodnih organizacija koje pokušavaju negirati i poricati genocid – poručio je Salihović.
Imajući u vidu da je Marš mira događaj međunarodnog karaktera, Salihović je kazao da je cilj da ova manifestacija bude još masovnija.
– Da uistinu bude manifestacija u službi onemogućavanja poricanja i negiranja genocida – izjavio je Salihović.
Smatra da je jako bitno da veliki broj ljudi, kako iz BiH tako i svijeta, svih starosnih skupina, prođu trasom kojom su se kretali Srebreničani u julu 1995. godine pokušavajući doći do slobodne teritorije.
– To je veoma bitno, za mene kao nekoga ko je preživio genocid, bitno je da prođem, dođem na mjesta strašnih zločina koji su počinjeni 1995. godine. Za mene to predstavlja jedan vid liječenja trauma. Kada su u pitanju mlađe generacije, obaveza nas koji smo preživjeli “marš smrti” iz jula ‘95. godine jeste da naša iskustva i ono što smo preživjeli prenesemo na njih i ispričamo naše priče – poručio je Salihović.
Ova manifestacija uvrštena je u program obilježavanja godišnjice genocida 2005. godine i broj učesnika se povećavao svake godine sve do pojave pandemije COVID-19. Broj učesnika u proteklim godinama, prije pandemije koronavirusa, se kretao od 2.000 do više od 10.000.
Marš mira traje tri dana i učesnici pješače na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, u julu 1995. godine izvlačili su se i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija.
Učesnici Marša mira dnevno pješače oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtijeva solidnu fizičku spremnost učesnika.
Kolonu Marša mira svake godine predvode veterani koji su uspjeli preživjeti put smrti i genocid iz jula 1995. godine.
Učesnici Marša mira nakon dolaska u Potočare imaju priliku i mogućnost da 11. jula prisustvuju komemoraciji, dženazi i ukopu identificiranih žrtava genocida, pronađenih u nekoj od masovnih grobnica na lokalitetima kojima su i sami prolazili u toku pješačenja.
IlijašNet/AGENCIJA ANADOLIJA
