Na ulicama se sve češće može primijetiti pojava koja izaziva nervozu i stvaranje nepotrebnih kolona, vozači koji se kreću znatno sporije od dozvoljene brzine, posebno u zonama gdje je ograničenje 50 km/h, a vozila se kreću 30 ili 40 km/h bez vidljivog razloga.
Naravno, oprez u saobraćaju je uvijek potreban. Vozač mora prilagoditi brzinu uslovima na cesti, vremenskim prilikama, gustini saobraćaja, blizini škole, pješaka ili radova na putu. Međutim, kada je cesta pregledna, uslovi normalni, a ograničenje jasno postavljeno, neopravdano spora vožnja može predstavljati problem za sve ostale učesnike u saobraćaju.
Takva vožnja često dovodi do stvaranja kolona, nervoze kod drugih vozača, rizičnih preticanja i nepotrebnog usporavanja saobraćaja. Posebno je problematično kada vozač ne prati situaciju iza sebe.
Saobraćaj nije samo pitanje poštivanja maksimalne brzine, nego i odgovornog ponašanja prema drugima. Kao što brza i bahata vožnja ugrožava sigurnost, tako i pretjerano spora vožnja, bez opravdanog razloga, može stvoriti opasne situacije.
Vozači bi trebali biti svjesni da cesta nije prostor samo za njih. Potrebno je voziti smireno, ali i u skladu s tokom saobraćaja, pratiti znakove, uslove na putu i druge učesnike. Ukoliko neko nije siguran u vožnji, ima tehnički problem ili iz nekog razloga ne može voziti normalnim tempom, poželjno je zaustaviti se na sigurnom mjestu i propustiti vozila iza sebe.
Cilj nije kritikovati oprezne vozače, nego podsjetiti da odgovorna vožnja podrazumijeva ravnotežu, ni prebrzo, ni neopravdano presporo. Siguran saobraćaj počinje od pažnje, poštovanja i razumijevanja svih učesnika na cesti.
