Bosna i Hercegovina će 4. oktobra 2026. godine ponovo izaći na Opće izbore. Birat ćemo članove Predsjedništva BiH te zastupnike u državnom, federalnom i kantonalnim parlamentima.
Kako se izbori približavaju, politička retorika postaje sve oštrija, ali građane bi više od predizbornih sukoba trebalo zanimati hoće li nakon glasanja biti moguće formirati stabilnu i funkcionalnu vlast.
Razloga za zabrinutost ima, ali ne i za paniku. Najveća opasnost trenutno nije sigurnosni sukob, nego nastavak političkih blokada, sporog donošenja zakona i zastoja na evropskom putu.
Koalicija formirana nakon izbora 2022. godine raspala se početkom 2025, pa Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH već duže vrijeme nemaju sigurnu većinu.
OSCE upozorava da se izbori održavaju u izrazito podijeljenoj političkoj atmosferi. Kao moguće probleme navodi kupovinu glasova, zloupotrebu javnih sredstava, pritiske na birače i širenje dezinformacija, posebno putem društvenih mreža.
Ipak, sigurnosna situacija u BiH ocijenjena je kao stabilna, ali krhka. To znači da nema razloga za stvaranje straha među građanima, ali postoje ozbiljni politički problemi koji mogu dodatno oslabiti državne institucije.
Cijenu takvog stanja već plaćamo. Predstavnici Evropske unije upozorili su da je BiH zbog kašnjenja u provođenju reformi izgubila 108 miliona eura, dok bi u narednom periodu mogla ostati bez dodatnih 370 miliona eura.
Na predstojećim izborima prvi put bi na svim biračkim mjestima trebali biti korišteni biometrijska identifikacija i skeneri glasačkih listića.
Za birače se neće mnogo toga promijeniti. Nakon provjere dokumenta i otiska prsta, birač će popuniti listić i provući ga kroz skener prije nego što završi u glasačkoj kutiji.
Elektronski rezultat bit će preliminaran, dok će se konačni rezultat i dalje potvrđivati ručnim brojanjem. Nova tehnologija trebala bi otežati glasanje u tuđe ime, dopisivanje glasova i druge manipulacije.
Problem je što je ostalo malo vremena za testiranje opreme i obuku članova biračkih odbora. Zbog toga će izbori biti veliki test i za Centralnu izbornu komisiju BiH.
Rezultati prethodnih izbora pokazuju da Ilijaš više nije sigurno uporište jedne političke stranke.
Na Općim izborima 2022. godine Denis Bećirović je u Ilijašu osvojio 4.043 glasa, Bakir Izetbegović 3.048, a Željko Komšić 2.141 glas. Izlaznost je iznosila 52,68 posto.
Još neizvjesniji bili su Lokalni izbori 2024. godine. Amar Dovadžija, kandidat Trojke, izabran je za načelnika sa 5.819 glasova, dok je kandidat SDA Nermin Hodžić osvojio 5.332. Razlika je bila svega 487 glasova.
S druge strane, SDA je ostala pojedinačno najjača stranka u Općinskom vijeću sa 11 mandata. NiP je osvojio šest, SDP pet, DF dva, a Naša stranka jedan mandat.
Politička preslagivanja nastavila su se i nakon izbora. Danas Ilijaš ima načelnika iz NiP-a, predsjedavajućeg Općinskog vijeća iz SDP-a, dok je SDA i dalje najveći pojedinačni vijećnički klub.
To pokazuje da je lokalna politička scena gotovo podijeljena napola i da nekoliko stotina glasova može odlučiti pobjednika.
Važno je podsjetiti da se na Općim izborima ne biraju načelnik i Općinsko vijeće. Lokalna vlast u Ilijašu ostaje u sadašnjem mandatu, dok će građani birati predstavnike za više nivoe vlasti.
Kandidati iz Ilijaša ne mogu osvojiti mandate samo glasovima iz svoje općine. Za državni i federalni parlament Ilijaš pripada većim izbornim jedinicama, dok se zastupnici u Skupštinu KS biraju na području cijelog Kantona Sarajevo.
Zato će biti važno koliko kandidata iz Ilijaša bude na listama, koje će pozicije zauzeti i imaju li podršku birača iz drugih općina.
Konačne kandidatske liste još nisu zvanično objavljene. Tek nakon njihove ovjere moći će se ozbiljnije procijeniti ko iz Ilijaša ima realne šanse za mandat.
Građani bi u kampanji trebali tražiti jasne odgovore o zdravstvu, javnom prijevozu, cestama, zaštiti okoliša, školstvu, zapošljavanju i ravnomjernom ulaganju u sv3 dijelove općine.
Bosna i Hercegovina u izbornu jesen ulazi politički oslabljena, ali bez razloga za širenje straha. Ilijaš, s druge strane, ulazi kao jedna od neizvjesnijih sredina u Kantonu Sarajevo.
Najveći rizik nije da će građani izabrati „pogrešnu“ stranku, nego da će se lokalni glasovi rasuti na veliki broj kandidata, a Ilijaš nakon izbora ostati bez dovoljno snažnog glasa u kantonalnim, federalnim i državnim institucijama.
