Promocija knjige „Ubijte gada“ autora Dragana Bursaća, održana u Biznis centru Ilijaš u okviru manifestacije „Ilijaški dani 2026“, pokazala je da književne večeri mogu biti mnogo više od predstavljanja novog izdanja. Publika je prisustvovala otvorenom razgovoru o odgovornosti javne riječi, ulozi novinarstva, borbi za istinu, odgovornosti prema svakom životu i žrtvi, kulturi sjećanja i sve prisutnijem govoru mržnje u javnom prostoru.
Razgovor, koji je vodio književnik Semir Spahić, nije bio usmjeren isključivo na sadržaj najnovije Bursaćeve knjige. Kroz osvrt na autorova ranija djela – PTSP Spomenar, Čekajući Dylan Doga u Srebrenici, Žuta kabanica i Kolumne iz tame regiona – otvorena su pitanja odnosa književnosti i novinarstva, ličnog svjedočenja i društvene odgovornosti.
Posebna pažnja posvećena je knjizi „Ubijte gada“, koja je nastala iz poruka mržnje i prijetnji upućenih autoru tokom njegovog novinarskog rada. Umjesto da ostanu dio anonimnog digitalnog prostora, te poruke u knjizi postaju dokument vremena i polazište za širu raspravu o tome kako govor mržnje utiče na pojedinca, ali i na društvo u cjelini.
Jedno od ključnih pitanja večeri odnosilo se na granicu između slobode izražavanja i govora mržnje, kao i na odgovornost svih učesnika u javnom prostoru. U tom kontekstu istaknuto je da društvene mreže često stvaraju privid anonimnosti, ali da riječi, bez obzira na to gdje su napisane, imaju stvarne posljedice.
Značajan doprinos promociji dala je i publika. Brojna pitanja i komentari pokazali su da su teme koje Bursać otvara prepoznate kao društveno važne i da postoji potreba za argumentovanim razgovorom o pitanjima koja često ostaju izvan svakodnevnog javnog diskursa.
Tokom večeri posebno je naglašeno da očuvanje činjenica, kulture sjećanja i prava na izgovorenu istinu ne može biti isključivo posao institucija. To je često rezultat dugotrajnog rada pojedinaca i entuzijasta koji, uprkos pritiscima i osporavanjima, insistiraju na profesionalnoj odgovornosti i javnom dijalogu.
Promocija u Ilijašu potvrdila je da književnost može biti prostor u kojem se otvaraju složena društvena pitanja, ali i mjesto susreta autora i čitalaca spremnih na dijalog. Upravo zbog toga razgovor nije završio posljednjim postavljenim pitanjem, već se nastavio i nakon zvaničnog dijela programa, kroz neformalne razgovore i razmjenu mišljenja između autora i posjetilaca.
